Flora i Fauna

Biljni svijet

flora_fauna U biljnom svijetu otoka Silbe dominira autohtona mediteranska flora, koja varira od makije do vrlo gustih šuma mediteranskog hrasta – crnike (Quercus ilex). Osim autohtone šume crnike na otoku ima još oko pedesetak šumica alepskog bora (Pinus halepensis).

Silbanjska makija obuhvaća većinom planiku (Arbutus unedo), mirtu (Myrtus communis), šmriku (Junuperus oxycedrus), brnistru (Spartum junceum) i druge vrste autohtonog mediteranskog biljnog pokrova.

flora_fauna Biljni pokrov obuhvaća poznate mediteranske voćarske kulture, brojno ljekovito i aromatsko bilje, začinsko kao i ukrasno mediteransko bilje. Od voćarskih kultura najzastupljenije su maslina (Olea europa), smokva, badem, manje vinova loza, nešpula, nar, te od agruma većinom limun, manje mandarina.

flora_fauna Od ljekovitog i aromatskog bilja vrlo je rasprostranjena gospina trava (Hypericum perforatum), ljekovita kadulja (Salvia officinalis), islandski lišaj (Cetraria islandica), neven (Calendula officinalis), metvica (Mentha piperita), lavanda (Lavanda officinaliss), koromač (Foeniculum vulgare), smilje (Helichrysum italicum), matičnjak (Melissa officinalis), pelin (Artemisia vulgaris), ruta (Ruta graveolens) i druge.Od začinskog bilja vrlo je rasprostranjen divlji origano (Origanum vulgaris), lovor (Laurus nobilis), ružmarin (Rosmarinus officinalis), koromač (Foeniculum vulgare).

Meðu ukrasnim biljem ističu se ciklama (Cyclamen repandum), kaduljasti bušin (Cistus salvifolius), crveni bušin (Cistus viliosus), sabljasti karpobrot (Mesembrianthemum acinaciforme), juka (Jucca aloifolia), bugenvilija (Bougainvillea spectabilis), žuta lužarka (Sternbergia lutea), pitosporum (Pittosporum tobira), lovor višnja (Prunus laurocerarus), tamaris (Tamarix parviflora), oleander (Nerium oleander), bršljan (Hedera canariensis), agava (Agave veberi) i drugo.

Životinjski svijet

Iznimno interesantan svijet otkrit ćete ispod površine mora i biti iznenaðeni neponovljivom ljepotom morskog dna, brojnih vrsta riba i raznobojnih školjki. Meðu izrazito raznovrsnim ribama česte su trlja (Mullus sermuletus), zubatac (Dentex dentex), podlanica (Sparus aurata), vrana (Labrus merula), škarpina (Scorpaena scrofa), fratar (Diplodus vulgaris), salpa (Salpa salpa), škarpun (Scorpaena porcus), ugor (Conger conger), gavun (Atherina boyeri), gira (Spicara smaris), špar (Diplodus annularis) i druge.

Meðu glavonošcima najčešće su sipa (Sepia officinalis), nadaleko poznata lignja (Loligo vulgaris) i hobotnica (Octopus vulgaris).